2. Hrvatska renesansna književnost (predstavnici)

RENESANSA

Renesansa: suvremene teme i narodni jezik

• Boccaccio otvorio vrata pravoj renesansi

• Dante je bio epski pjesnik

• Petrarca je bio prvi moderni epski pjesnik (Laura)

• ŠIŠKO MENČETIĆ (petrarkist)

• DŽORE DRŽIĆ (petrarkist), prva hrvatska pastorala „Radmio i Ljubimir“

• NIKŠA RANJINA: Zbornik 1507. – pjesme dubrovačkih petrarkista

• MARIN DRŽIĆ: komediograf i jedna smao tragedija (Hekuba). Bio je pučanin, rođen 1508., jako dugo bio u Italiji, pisao je urotnička pisma protiv Dubrovačke republike jer je zagovarao demokraciju (bio pod utjecajem Machiavellia, npr. Pomet je bio makijavelist).

• MAVRO VETRANOVIĆ: refleksna poezija i drama mitološke tematike „Orfeo“

• PETAR HEKTOROVIĆ: Hvaranin koji je napisao prvi realistični putopis u hrvatskoj književnosti „Ribanje i ribarsko prigovaranje“. Također je bio i prvi hrvatski folklorist i etnomuzikolog (zabilježio je dvije bugaršćice).

• HANIBAL LUCIĆ: Hvar, prva svjetovna drama „Robinja“ – posljedica Krbavske bitke, susreću se likovi sjevera i juga.

• PETAR ZORANIĆ. Prvi svjetovni roman „Planina“, Zadar.

• BRNE KARNARUTIĆ: Zadar, VAZETJE SIGETA GRADA (zauzeće Sigeta) – omaž Nikoli Zrinjskom, opis njegove smrti i što je tome prethodilo.

3. Javni govor (prvi dio – predstavljanje I oslovljavanje)

1. Uvod:

1.1. ZAGLAVLJE:

• Pozdravljanje

• Predstavljanje

• Oslovljavanje (stupnjevanje – poštovani, cijenjeni, dragi)

• kod prezimena koristiti vokativ, a ne samo ime

• prezimena u ženskom rodu treba deklinirati

1.2. PREDGOVOR:

• stvaranje naklonosti prema govorniku (šalom na vlastiti račun ili pohvalom auditoriju, ne kombinirat oboje i ne uliziva se)

• Stvaranje zanimanja za temu (npr neko retoričko pitanje, tako se ne podcjenjuje sugovornika)

PITANJA GRUPA B

1. Hrvatski bosanički I latinički spomenici

BOSANICA: 12. STOLJEĆE

1. POVALJSKA LISTINA (12. i 13. st.)

2. POLJIČKI STATUT: 1444., zakonski tekst. Poljica su bila slobodna zemlja (od Zadvarja do Splita – između Brela i Splita, Omiš izlaz na more). Poljička republika je birala svoje knezove i danas to rade svako proljeća kao dio tradicije. Na stijeni poviše Omiša se nalazi spomenik Mili Gojsalić koja se kao i Judita žrtvovala za svoj narod i digla u zrak turski tabor.

3. LIBRO OD MNOZIJEH RAZLOGA: Dubrovnik, 1520.

LATINICA I HRVATSKI – polovica 14. stoljeća

1. ŠIBENSKA MOLITVA. 1355., nađeno u Franjevačkom samostanu

2. RED I ZAKON ZADARSKIH DOMINIKANKI. 14. stoljeće

2. Hrvatska barokna književnost (predstavnici)

BAROK , 17. stoljeće

Četiri kruga:

• DUBROVAČKO – DALMATINSKI

• OZALJSKI (Banska Hrvatska)

• KAJKAVSKI (Banska Hrvatska)

• SLAVONSKI

1. Dubrovački

• IVAN GUNDULIĆ: najveći barokni pjesnik koji je uveo sve književne vrste. Bio je najveći epski pjesnik (OSMAN). Umro je u 49. godini. Bioje pjesnik svjetskog ranga.

Gunduličev učitelj je bio Camilo Camili koji je bio pod utjecajem Tassa (najveći talijanski epski pjesnik 15. i 16. stoljeća).

1621. dogodila se bitka kod Hočima gdje su Turci poraženi. Tada Gundulić prestaje prevoditi Tassa i počinje pisati Osmana.

OSMAN: barokni ep (tema stvarna, teze jasne, struktura čvrsta).

Bio je knez u Pridvorju i tamo se nalazi križ ispod kojeg je Gundulić napisao SUZE SINA RAZMETNOG .

• IVAN BUNIĆ VUČIĆ: najveći lirski pjesnik (PLANDOVANJA)

• JUNIJE PALMOTIĆ: dramski autor (Palimir), satiričko-humoristično djelo (Gomnaida).

• IGNJAT ĐURĐEVIĆ: svečenik i ženoljubac. Pisao je poeziju na duhovit i satiričan način. Prvi počeo proučavati dubrovačku književnost (SALTIR SLOVINSKI).