MIRJANA ŽERAVICA

KULTURA GOVORENJA I PISANJA

PITANJA GRUPA A

1. Hrvatski glagoljski spomenici (s naglaskom na Bašćanskoj ploči)

2. Hrvatska renesansna književnost (predstavnici)

3. Javni govor (prvi dio – predstavljanje i oslovljavanje)

PITANJA GRUPA B

1. Hrvatski bosanički i latinički spomenici

2. Hrvatska barokna književnost (predstavnici)

3. Javni govor (zaključak)

Stoljeće 7. dolazak Hrvata, suočavanje s kulturom, susretanje s latinicom. Susret sa epigrafskim spomenicima.

SREDNJI VIJEK

• TROPISMENOST: latinica, glagoljica i hrvatska ćirilica (Bosanica)

• TROJEZIČNOST: latinski jezik, hrvatska redakcija/recenzija staroslavenskog jezika, hrvatski

- Hrvati su do polovice 19. st. u Saboru govorili latinski (dulje nego ostali narodi). Svibanj 1843. Ivan Kukuljević Sakcinski prvi je progovorio hrvatskim jezikom. On je zslužan za otkrivanje Bašćanske ploče jer je uložio jako puno novaca, ali je nije sam otkrio. Latinski se koristio dugo jer od njega nije prijetila opasnost. Hrvati su bili najbolji latinisti. Latinski je bio jezik sporazumijevanja. Najbolji prijevod Homera na latinskom je Rajmond Vukić iz Dubrovnika.

PITANJA GRUPA A

1. Hrvatski glagoljski spomenici (s naglaskom na Bašćanskoj ploči)

- GLAGOLJICA: Ćiril i Metod

Rastislav iz Moravske (Češka) ih je pozvao da pokrste njegov narod jer se bojao franačkog utjecaja. Ćiril i Metod donose prevedenu Bibliju na slavenski jezik služeći se južno – makedonskim narječjem. Glagoljica je nastala po uzoru na grčko pismo. Učenici Ćirila i Metoda su stvorili ćirilicu.

- Svi Slaveni su imali sličan jezik, ali kad su se plemena raselila počeli su stvaratio svoje jezike. Razgovorni jezik se stalno mjenja i najskloniji je promjeni. Hrvatski jezični elementi ulaze u staroslavenski kojeg ima sve manje i manje i na kraju dolazi do hrvatskog jezika.

GLAGOLJSKI SPOMENICI: 11 st.

• Plominski natpis (istočna Istra)

• Valunska ploča

• Krčki natpis

Izvorna glagoljica je obla, a hrvatska glagoljica se zove UGLATA GLAGOLJICA (zbog klesanja u kamenu). Bašćanska ploča je pisana prijelaznim tipom glagoljice.

BAŠĆANSKA PLOČA (nastala oko 1100.) – Jurandvor kraj Baške

- Dragulj hrvatske pismenosti nastala u vrijeme Zvonimirove Hrvatske. Zvonimir je darovao zemlju za benediktinsku crkvu, na ploči je napisano kako je ona nastajala. Ona je u crkvi stajala kao pregrada između svećenika i puka.

Bašćanska ploča je :

1. Spomenik starohrvatskog sakralnog graditeljstva

2. Hrvatski povijesni spomenik

3. Jezični spomenik

4. Književni spomenik

5. Likovni spomenik

- Veličina ploče je 1 za 2 metra. Zna se kako je 11 stoljeće jer u najgornjemu redu postoji 11 komada cvijetova. Benediktinska crkva (Ora et labora – moli i radi), zbog toga je cvijeće dvostruko. U središtu ploče je riječ Bog. Crkva je posvećena sv. Luciji.

- Sama crkvica je nepravilno građena, a prozori su na različitim mjestima. To je napravljeno zato kako bi ploča uvijek mogla biti osvjetljena sunčevim zrakama. Po tome je moguće zaključiti kako su graditelji uočavali kretanje sunca i tako gradili prozore.

- Kroz vrijeme je ploča pala i po njoj se gazilo, pa je bila oštećena.

- Petar Dorčić je pronašao Bašćansku ploču (on je bio župnik) i on se javlja Ivanu Kukuljeviću Sakcinskom sa informacijom kako je pronašao nešto što bi moglo biti vrijedno i zanimljivo. On je potom pošao na Krk gdje ga je dočekao Crnčić 1851. godine.

- Kasnije je sam Crnčić istraživao u Beču i iščitavao ploču 10 godina. Otkriveno je kako je ploča prva povijest pisana hrvatskim jezikom. Dakle, 1865. ju je djelomično pročitao Crnčić, a 1875. ju je u potpunosti pročitao Franjo Rački.

ŽUPSKI ULOMAK – u Kurentu

- Dubrovačka glagoljica starija od istarske.

- Mislilo se kako je dubrovačko područje vezano uz ćiilicu, ali je otkriveno drukčije (glagoljaški spomenici nađeni u Župi i Konavlima, Niko Kapetanić našao).

GLAGOLJSKI SPOMENICI

1. VINODOLSKI ZAKON: 1288., Novi Vinodolski, govori o tome kako su krčki knezovi došli do posjeda vinodolskih općina, pa su oni izdlai zakonik koji ih je trebao zaštititi (npr. Moralna zaštita žene, silom se ne smije dobiti priznanje...). u slavenskom svijetu jedino je RUSK PRAVDA starija od Vinodolskog zakona. Od počezka do karaja je pisan hrvatskim jezikom.

2. MISAL KNEZA NOVAKA: 1376., poslužio kao predložak prvoj hrvatskoj tiskanoj knjizi „Misal po zakonu rimskog dvora“.

3. HRVOJEV MISAL: 1404., pisan za Hrvoja Vukčića Hrvatinića. Rukopis kojeg je pisao pisar Butko. Ovo je najljepši hrvatski misal pisan rukom, a za izradu su se koristili prirodni materijali. Hrvojev misal se čuva u turskoj knjižnici Topkapi Saraj u Istanbulu.

4. ZAPIS POPA DUKLJANINA: 1493., bitka na Krbavskom polju, Turci porazili hrvatsku vojsku. Naime, Hrvati su ih dočekali na otvorenom polju, a od poraza se nikad nisu uspjeli oporaviti. Turci su imali laku konjicu i oklope i to im je donjelo pobjedu. Pop Martinac iz Lapca (Lika) za Pavlinski samostan u Novom prepisuje brevijar (misnu knjigu) i u toj knjizi između dijelova piše potresno svjedočanstvo o porazu hrvatske vojske.

5. LJETOPIS POPA DUKLJANINA: prvo pisan na latinskom, a potom je dodan glagoljaški dio (Bar, Uljcinj). U 14. st. dodana legenda o kralju Zvonimu.